Početna » Zanimljivosti o učenjuObjavljeno: 17.02.2015

Zanimljivosti o učenju Donosimo vam 4 zanimljivosti vezanih za učenje i nadamo se da će vam se svidjeti.

KAKO DA ZAPAMTITE MNOGO VIŠE PRILIKOM UČENJA!!!

Imate problema sa učenjem? Ne možete zapamtiti više pojmova odjedom? Lahko gubite koncentraciju i zaboravljate naučeno?

U tom slučaju, ovaj link će vam sigurno biti od koristi jer pruža više tehnika lakšeg memorisanja podataka, kao što su npr. „tehnika kodiranja“ ili „lokus metoda“. Isprobajte i uvjerite se sami =))

http://studomat.ba/kako-da-zapamtite-mnogo-vise-prilikom-ucenja/43563/


JEDNOSTAVNA NAVIKA KOJA JE BEETHOVENA UČINILA GENIJALCEM

Naravno, svi bismo željeli biti genijalci i jednoga dana postati uspješni poput Stevea Jobsa, Billa Gatesa ili Marka Zuckerberga. Nekima će to možda uspjeti, nekima ne. Iako možda nismo te sreće da se rodimo s njihovim darom, postoje mali trikovi koji bi nas ipak mogli dovesti do uspjeha. Pročitajte koja je to bila tajna jednog od najpoznatijih svjetskih kompozitora svih vremena: Ludwiga van Beethovena...

http://studomat.ba/jednostavna-navika-koja-je-beethovena-ucinila-genijalcem/46521/


OSAM REČENICA KOJE NE SMIJETE NIKADA REĆI PROFESORIMA

Bez obzira da li nam se neki predmet u školi sviđa ili ne, da li on bio on zanimljiv ili ne, ovo su rečenice koje nikada ne bismo smjeli reći profesorima (U ovom slučaju rečenice se odnose na studente, ali se svakako slažete da ih svakodnevno susrećemo i u srednjim ali i osnovnim školama):

Zašto moram pohađati ovaj predmet?

Brojni predmeti koje ste obavezni pohađati najčešće vas ne zanimaju, ali oni su s razlogom uključeni u vašu satnicu. Možda ne baš sve, ali većina informacija će vam sigurno dobro doći u daljnjem obrazovanju i u zapošljavanju.

Takođe, ako profesoru postavite to pitanje, vjerovatno nećete ništa promijeniti, ali ćete mu otvoreno dati do znanja da vam njegov predmet nije važan.

Hoće li ovo biti na ispitu?

Profesori ulažu puno vremena i truda na pripremu predavanja. Ako im postavite to pitanje, odajete dojam da vas zanima samo onaj dio gradiva koji će se ispitivati. Iako je to najčešće i istina, ipak ne smijete to profesoru dati do znanja.

Umjesto toga, pitajte kako je to gradivo povezano s prijašnjim. Tako ćete pokazati da vas stvarno zanima o čemu će profesor govoriti i da ste pazili na prošlom predavanju.

Kolegi ste dali više bodova na ispitu, a napisao je isto što i ja.

Budući da profesori imaju stotine studenata, ne sjećaju se svakoga ispravljenog ispita.

Ako mislite da ste oštećeni za bodove, donesite ispit vašeg kolege i pokažite ga profesoru. Naravno, time riskirate da profesor posumnja na prepisivanje ili, umjesto da vama doda bodove, da ih oduzme vašem kolegi. Sami procijenite je li vrijedno riskirati.

Loše sam napisao/la ispit. Mogu li ga ponovno pisati?

Nemojte očekivati da vas profesor tretira drugačije od vaših kolega. Ako bi vam profesor dozvolio da ponovno pišete ispit, morao bi to omogućiti i svima koji pohađaju taj predmet, a to se najvjerovatnije neće dogoditi.

Stoga, ako ste stvarno loše napisali ispit, radije pitajte profesora možete li izradom seminarskog rada ili usmenim odgovaranjem poboljšati ocjenu te svakako otiđite na konsultacije kako biste vidjeli u čemu ste pogriješili na ispitu.

Hoće li mi ikada u životu trebati ova informacija?

Iako vam kvadratna jednačina vjerovatno neće trebati za vrijeme ručka, svaki predmet je napravljen tako da postupno daje informacije na pojedinom predavanju, koje vam pomažu da razumijete gradivo u cijelosti te da na kraju uspješno položite ispite.

Pokušajte što više informacija upamtiti od vaših profesora. Ipak su oni stručnjaci u svome području.

Možete li mi produžiti rok za predaju seminarskog rada?

Nemojte nikada to pitanje postaviti profesoru nakon što je već prošao rok za predaju seminarskog rada.

U slučaju bolesti ili nekog drugog razloga zbog kojeg niste u mogućnosti napisati seminar na vrijeme, javite se profesoru prije isteka roka i objasnite mu situaciju. Sigurno će vam izaći u susret.

Ne znam napisati seminarski rad. Recite mi kako da to napišem.

Nemojte nikada tražiti od profesora da vam ponudi konačno rješenje prije nego ste sami krenuli pisati rad. Profesori vam obično zadaju zadatke s namjerom da se malo pomučite oko njihove izrade.

Ako ste stvarno zapeli u izradi rada, dođite profesoru s određenim problemom i objasnite mu šta tačno niste znali riješiti. Tako će profesor vidjeti da ste se potrudili te će vam moći objasniti ono što vam zaista nije bilo jasno.

Treba mi desetka iz Vašeg predmeta za prosjek.

Loš potez. Pogotovo ako to kažete profesoru za vrijeme rokova. Njegov odgovor bi mogao biti: “Trebali ste na to ranije misliti, kolega!”

Profesoru već na početku semestra dokažite da želite dobru ocjenu iz njegovog predmeta te da ste spremni raditi da to i ostvarite. Počnite s redovnim dolascima na predavanja i na konsultacije.

U komunikaciji s profesorima uvijek pokažite poštovanje i cijenite trud koji ulažu u vaše obrazovanje. Ako je profesor održao odlično predavanje, nemojte se ustručavati pohvaliti ga.

ISTRAŽIVANJE – INTELIGENTNI LJUDI SU VIŠE ZABRINUTI

Iako se možda na prvi pogled čini čudnim, inteligentnije osobe su zapravo dosta više zabrinute za ljude oko sebe i stalno preispituju svoje odluke. A zašto? Odgovor vam donosimo u prilogu:

Ljudi koji žive u stalnom strahu da neće završiti sve zadatke i koji ne mogu da isključe brižne misli, ostvaruju bolje rezultate na testovima takozvane verbalne inteligencije, koja je pokazatelj sposobnosti razumijevanja i rada sa pisanim i izgovorenim riječima, prenosi portal “Novo vrijeme”.

Kanadski istraživači sa Lejkhed univerziteta u Ontariju ispitali su 125 studenata kod kojih je mjerena depresivnost, stidljivost i verbalna inteligencija. Također, ispitanici su popunjavali upitnike o tome koliko često osjećaju zabrinutost.

Oni koji su brinuli više, ostvarivali su bolje rezultate na testovima verbalne inteligencije, a istraživači kažu da je vrijeme koje su naši preci provodili u razmišljanju i planiranju suočeni sa potencijalnom opasnošću, bilo ključno za njihovo preživljavanje.

Naime, barem evolucijski gledano, bolje je biti pretjerano oprezan i preživjeti, nego imati previše samopouzdanja i umrijeti od posljedica neke bolesti ili napada divlje zvijeri.

Ipak, studija je također pronašla i vezu između inteligencije i depresije. Štaviše, muškarci i žene koji su više brinuli o prošlim neuspjesima ostvarivali su slabije rezultate na testovima neverbalne inteligencije.

Istraživači kažu da su razlozi za ovakve nalaze to što osobe koje imaju razvijenu verbalnu inteligenciju lakše razmišljaju o detaljima iz prošlosti i planiraju budućnost, što povećava šanse da će pretjerano brinuti.

Posjetite nas

MSŠ Kladanj 2014 - sva prava zadržana | Web dizajn Rifet Gazdić & Web Tim | Početna | Vrh |